Sprovođenje energetske tranzicije je neminovnost i u Srbiji i u regionu, i to smatraju čak i oni koji ne veruju u klimatske promene. To će uticati na celo društvo, a ne samo na energetski sektor ili najveće izvoznike. Međutim, u energetsku tranziciju se mora ući, samo je pitanje brzine kojom će se ona sprovoditi.
Najveće izvoznike iz Srbije već od 2026. godine očekuje taksa na CO2, jer kako je najavljeno iz Sekretarijata Energetske zajednice, u zemljama Zapadnog Balkana biće uvedena najkasnije do 2025. godine. Uvođenje takse na CO2 najbolji je način da se ekonomija i energetika dekarbonizuju, i jedini način da se ekonomija, energetika i ostali sektori okrenu većoj upotrebi obnovljivih izvora energije i primeni mera za energetsku efikasnost.
Iz Sekretarijata Energetske zajednice poručuju da je uvođenje takse na CO2 na nacionalnom nivou bolje rešenje od prekogranične takse na ugljen-dioksid (eng. carbon border adjustement mechanism), koju je EU najavila za 2026. U prvom slučaju, novac ostaje u zemljama koje ga uvedu, a u drugom ide u evropski budžet.
Evropska komisija je predložila da se prekogranična taksa na CO2 uvede na uvoz cementa, gvožđa, čelika, đubriva, aluminijuma i električne energije, i to samo na direktne emisije. Uključivanje i indirektnih emisija, kako predlaže izveštaj, bi značilo da bi ovu taksu morali da plate i izvoznici svih navedenih roba koji u proizvodnji svoje robe koriste električnu energiju u čijoj proizvodnji se stvaraju emisije CO2. Takva električna energija je ona proizvedena u elektranama na ugalj i gas. Među brojnim faktorima porasta cena u energetskom sektoru EU, potvrđeno je da je sa 20 % učestvovao rast cena emisije CO2 i da treba ubrzati zelenu tranziciju, jer se pokazalo da su cene energije iz obnovljivih izvora ostale niske i stabilne i tokom ove krize.